AMLA i EU regulative: okvir direktnog nadzora
AMLA, tijelo Evropske unije za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, osnovano je Uredbom (EU) 2024/1620 i primjenjuje se od 1. jula 2025. godine. Njena najznačajnija promjena je uvođenje direktnog nadzora: AMLA direktno nadzire odabrane obveznike u finansijskom sektoru, uključujući pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom.
AMLA je tijelo Evropske unije za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Osnovano Uredbom (EU) 2024/1620, usvojeno je 31. maja 2024. godine, a primjenjuje se od 1. jula 2025. godine. Temeljna promjena koju donosi leži u prirodi njenih ovlašćenja: AMLA direktno nadzire odabrane obveznike, zaobilazeći nacionalne organe.
Koji tekstovi čine ovaj okvir?
Uredba (EU) 2024/1620, kojom se osniva AMLA, ne dolazi sama. Ona definiše svoj djelokrug u sprezi sa Uredbom (EU) 2023/1113, Direktivom (EU) 2024/1640 i Uredbom (EU) 2024/1624.
| Tekst | Što reguliše |
|---|---|
| Uredba (EU) 2024/1620 | Osnivanje, zadatke i direktna nadzorna ovlašćenja AMLA |
| Uredba (EU) 2024/1624 | Direktno primjenjiva pravila za obveznike |
| Direktiva (EU) 2024/1640 | Okvir koji države članice treba da prenesu u nacionalne propise |
| Uredba (EU) 2023/1113 | Informacije koje prate prenose novčanih sredstava i određene kriptoimovine |
Uredba se primjenjuje od 1. jula 2025. godine; određeni članovi su na snazi od 26. juna 2024. godine, a jedan član će se primjenjivati od 31. decembra 2025. godine.
Koga AMLA direktno nadzire?
Mandat AMLA je u Uredbi definisan na sljedeći način: direktni nadzor nad odabranim obveznicima u finansijskom sektoru, uključujući pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom; praćenje, analiza i razmjena informacija o rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma koji utiču na unutrašnje tržište; koordinacija i nadzor nad nadzornim organima u finansijskom sektoru; te koordinacija i nadzor nad nadzornim organima u nefinansijskom sektoru, uključujući samoregulatorna tijela.
Praktična implikacija za institucije je jasna: usklađenost i nadzor više nijesu odnosi koji se održavaju isključivo sa nacionalnim organima.
Da li su pružaoci usluga povezanih sa kriptoimovinom obuhvaćeni?
Da, eksplicitno. Definicija direktnog nadzora u Uredbi posebno uključuje pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom. To znači da se od skrininga, monitoringa i upravljanja predmetima u kripto segmentu očekuje da zadovolje potpuno iste standarde kao i kod drugih finansijskih institucija. Sektorski okvir možete pronaći na stranici kripto i VASP-ovi.
Mogu li se uspostaviti različiti skupovi pravila za različite zemlje?
Da, mogu. Procjena rizika klijenata, monitoring transakcija, skrining sankcija i PEP-ova, monitoring nakon onbordinga i upravljanje predmetima rade na istoj platformi. Različite zemlje ili poslovne jedinice definisane su kao zasebni izvori podataka; izolacija pravila i podataka se upravlja kroz ovu podjelu, što znači da jedna implementacija može podržati različite skupove pravila za različite jurisdikcije. Struktura pravila je detaljno opisana na stranici pokretač pravila i scenarija.
Što direktni nadzor zahtijeva od vođenja evidencije?
Direktni nadzor znači da obrazloženje iza svake odluke mora biti podložno reviziji. Obrazloženje odluke, zajedno sa pratećim dokazima, direktno je povezano sa predmetom; detalji o tome ko je donio odluku, pod kojim ovlašćenjem, koristeći koje podatke i kada, upisuju se u nepromjenjivi revizorski trag. Mogu se konfigurisati politike odobravanja, odluke sa više potpisa i dokumentovano delegiranje ovlašćenja. Detalji su dostupni na stranici maker-checker, autorizacija i revizorski trag.
Izvršenja pravila se takođe bilježe: koje pravilo je pokrenuto kojim događajem, a tačna konfiguracija pravila koja je bila na snazi tog dana može se retrospektivno pregledati. Segment izvještavanja je pokriven na stranici regulatorno izvještavanje.
Da li je potreban poseban sistem za kripto?
Ne. U toku rada za skrining, adresa novčanika se tretira kao entitet uporedo sa imenom pojedinca; on-chain i off-chain podaci se spajaju u jedinstven pregled klijenta. Detalji se nalaze na stranici skrining kripto novčanika.
Aspekt zaštite podataka nalazi se na stranici GDPR, a turski okvir na stranici MASAK obaveze.
Izvor
Uredba (EU) 2024/1620 Evropskog parlamenta i Savjeta; srodni okvir Uredba (EU) 2023/1113, Direktiva (EU) 2024/1640 i Uredba (EU) 2024/1624.
Ova stranica ne predstavlja pravni ili regulatorni savjet. Pravila, pragovi i akcije se konfigurišu u skladu sa sopstvenom politikom rizika i obavezama institucije.
Česta pitanja
- Što je AMLA?
- To je tijelo Evropske unije za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, osnovano Uredbom (EU) 2024/1620.
- Kada je AMLA počela da se primjenjuje?
- Uredba je usvojena 31. maja 2024. godine, a primjenjuje se od 1. jula 2025. godine. Određeni članovi su na snazi od 26. juna 2024. godine, a jedan član će se primjenjivati od 31. decembra 2025. godine.
- Koga AMLA direktno nadzire?
- Odabrane obveznike u finansijskom sektoru, uključujući pružaoce usluga povezanih sa kriptoimovinom. Takođe koordinira i nadzire nadzorne organe u finansijskom i nefinansijskom sektoru.
- Koji tekstovi čine ovaj okvir?
- Uredba (EU) 2024/1620, Uredba (EU) 2024/1624, Direktiva (EU) 2024/1640 i Uredba (EU) 2023/1113, koja reguliše informacije koje prate prenose novčanih sredstava i određene kriptoimovine.
- Što mijenja direktni nadzor?
- Nadzor više nije odnos koji se održavaju isključivo sa nacionalnim organima; odabrani obveznici su pod direktnim nadzorom AMLA.
- Možemo li uspostaviti različite skupove pravila za različite zemlje?
- Da. Zemlje i poslovne jedinice su definisane kao zasebni izvori podataka; izolacija pravila i podataka se upravlja kroz ovu podjelu, omogućavajući da jedna implementacija podrži skupove pravila različitih jurisdikcija.
- Da li je potreban poseban sistem za kripto?
- Ne. U toku rada za skrining, adresa novčanika se tretira kao entitet uporedo sa imenom pojedinca; on-chain i off-chain podaci se spajaju u jedinstven pregled klijenta.
- Što se očekuje od revizorskog traga?
- Obrazloženje iza svake odluke mora biti podložno reviziji. Detalji o tome ko je donio odluku, pod kojim ovlašćenjem, koristeći koje podatke i kada, upisuju se u nepromjenjivi revizorski trag; takođe se bilježi koje je pravilo pokrenuto kojim događajem.